Sopstveni dom se godinama smatra jednom od temeljnih ideja američkog sna: mestom za život, ali i investicijom za budućnost, obrazovanje dece ili penzionisanje. Sve češće poplave, požari i snažne oluje, međutim, dovode u pitanje tu pretpostavku.
Projekcija kompanije First Street pokazuje da bi klimatski rizici mogli da smanje gotovo 1,5 biliona dolara vrednosti američkih domova do 2055. godine. U anketi organizacije Data for Progress za Grist, 58 odsto verovatnih glasača u SAD smatra da će im klimatske promene otežati mogućnost da ostvare američki san u naredne dve decenije. Tako je odgovorilo i 42 odsto republikanaca.
Posledice su već vidljive na lokalnim tržištima. U septembru 2024. godine, za tri dana je u Ašvilu, Severna Karolina, palo gotovo 14 inča kiše, a reka Frenč Brod se izlila i oštetila domove i delove grada. U zapadnoj Severnoj Karolini oštećeno je više od 74.000 domova, dok je samo oko 4 odsto imalo osiguranje od poplava. Neosigurani gubici na stambenim nekretninama dostigli su 9,5 milijardi dolara.
Posle oluje, vrednost domova u regionu je opala, posebno u najpogođenijim okruzima. Prosečna cena doma u Ašvilu smanjila se za 5 odsto za godinu dana, naspram rasta od 1,2 odsto na nacionalnom nivou.
Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Climate Change 2023. godine utvrdilo je da se domovi u FEMA zonama sa visokim rizikom od poplava u proseku prodaju 2,8 odsto jeftinije nego što bi se prodavali bez tog rizika. Ipak, autori su procenili da su takve nekretnine i dalje bile precenjene za između 121 i 237 milijardi dolara, pri čemu su Apalači navedeni kao područje sa posebno velikim rizikom od precenjenosti.
Dodatni pritisak stvara osiguranje. Od 2020. godine, troškovi osiguranja imovine porasli su gotovo 80 odsto, a prosečan vlasnik porodične kuće sa hipotekom plaća 209 dolara mesečno. Rast premija pogađa i zakupce, jer vlasnici stanova deo troškova prebacuju na kirije.
Time klimatski rizik nije samo pitanje fizičke bezbednosti doma. On sve više odlučuje koliko nekretnina vredi, da li može da se osigura i da li je preseljenje uopšte finansijski moguće.
