Grafički procesori u gejming računarima i modernim konzolama zasnivaju se na srodnoj tehnologiji, ali su organizovani na suštinski različit način. Kod PlayStation 5 i Xbox Series X, procesor i grafički deo smešteni su u jednom čipu, poznatom kao APU ili SoC. Kod PC računara, centralni procesor i grafička kartica su odvojene komponente.

Xbox Series X, na primer, ima osmorojezgarni procesor i grafički deo sa 52 računarske jedinice u silicijumu površine 360,45 kvadratnih milimetara. Konzola raspolaže sa 16 GB zajedničke memorije, od koje operativni sistem rezerviše 2,5 GB, a igre koriste preostalih 13,5 GB za grafiku i ostale zadatke.

To je drugačiji pristup od računara, gde grafička kartica ima sopstvenu VRAM memoriju, dok sistem koristi posebnu RAM memoriju. Steam Machine, na primer, ima 16 GB sistemske RAM memorije i 8 GB VRAM memorije povezane sa grafičkim procesorom. Ako igra na PC računaru zatraži više grafičke memorije nego što je dostupno, deo podataka se prebacuje u sporiju sistemsku RAM memoriju, što može da izazove zastoj u radu i kašnjenje pri učitavanju tekstura.

Prednost konzola je njihov fiksni hardver. Sve standardne PS5 konzole imaju istu grafičku arhitekturu, pa studiji mogu unapred da pripreme shadere za tačno određenu konfiguraciju. Na PC računarima je ovo složenije zbog velikog broja grafičkih kartica i drajvera, zbog čega se shaderi često kompajliraju pri prvom pokretanju ili tokom igranja.

PS5 Pro dodatno pokazuje koliko su specifična konzolna rešenja. Njegov grafički dizajn označen je kao RDNA 2.x: zasniva se na RDNA 2 iz originalnog PS5, koristi delove novije RDNA 3 generacije i sadrži dodatne mogućnosti za ray tracing. Ima i 67 odsto više računarskih jedinica od standardnog PS5.

Prema testiranju Digital Foundry, Radeon RX 6700 bila je do 44 odsto brža od PS5 u Hitman 3, dok je PS5 imao prednost od 45 odsto u Cyberpunk 2077 sa uključenim ray tracingom. Rezultati pokazuju da je optimizacija za konkretnu platformu često jednako važna kao i same specifikacije.