Kompanije godinama grade svoje timove prema softveru koji koriste. Odvojene platforme za upravljanje klijentima, tiketima, kontrolu kvaliteta i baze znanja stvorile su i odvojene uloge: ljude koji postavljaju tokove rada, održavaju integracije, upravljaju dozvolama i prate podatke.
Prema autorskom stavu objavljenom u TechRadar, ova organizacija bi postepeno mogla da se promeni širim uvođenjem autonomnih softverskih agenata. Umesto da se zaposleni koncentrišu na administraciju pojedinačnih alata, njihov rad bi se usmerio na nadzor, procenu i proveru da li sistemi donose odgovarajuće rezultate.
Tekst razlikuje tri načina uvođenja ovakve tehnologije. Prvi je dodavanje posebnih funkcija na postojeće platforme. Takav pristup može da ubrza procese, ali ostaje ograničen odvojenim sistemima na koje se nadovezuje.
Drugi pristup predviđa funkcije ugrađene direktno u proizvod. To može da olakša menjanje tokova rada, jer bi deo programskih i administrativnih zadataka preuzeo sam sistem. Ipak, softver i dalje zahteva upravljanje na nivou pojedinačnih aplikacija.
Treći model zasniva se na autonomnim agentima koji koordiniraju više procesa, uče iz interakcija i predlažu poboljšanja kroz celokupno korisničko iskustvo. U takvom postavljanju, tehnologija ne uklanja potrebu za ljudima, već menja zadatke koji ostaju za njih. Umesto da rešavaju pojedinačne probleme sa konfiguracijom, timovi bi trebalo da prate izuzetke, rizike i kvalitet konačnog rezultata.
To bi moglo da znači manje usko specijalizovanih pozicija i više uloga sa širim pogledom na procese. Umesto da svako odeljenje optimizuje samo sopstvenu platformu, zaposleni bi pratili kako svi delovi utiču na korisničku uslugu.
Autor upozorava da bi kompanije koje pokušaju da zadrže stare podele dok uvode ovakve sisteme mogle da se suoče sa konfuzijom i sukobima među odgovornostima. Glavni izazov, prema njegovim rečima, neće biti samo izbor tehnologije, već preuređivanje načina na koji se organizuje rad.
