Svemirska sonda Voyager 1 dostigla je granicu od jednog svetlosnog dana od Zemlje, postavši prvi objekat koji je stvorio čovek i koji se toliko udaljio od planete. Do sonde, kao i nazad do Zemlje, radio-signal sada putuje 24 časa u jednom smeru.
Misija NASA prešla je ovaj prag 18. novembra, oko 5:16 časova po istočnom američkom vremenu. Voyager 1 se nalazi na više od 16 milijardi milja, odnosno približno 26 milijardi kilometara od Zemlje. Kreće se brzinom od skoro 38.000 milja na čas.
Voyager 1 lansiran je 1977. godine, u misiji koja je prvobitno trebalo da istraži spoljne planete Sunčevog sistema. Nakon preleta pored Jupitera i Saturna, sonda je nastavila putovanje ka međuzvezdanom prostoru. U taj region ušla je 2012. godine i od tada šalje merenja plazma-talasa, magnetnih polja i čestica u prostoru između zvezdanih sistema.
Udaljenost donosi i znatno složeniju komunikaciju sa letelicom. Potvrda za svaku poslatu komandu ne može da stigne pre nego što prođu dva dana: jedan dan da signal stigne do Voyager 1 i još jedan dan da se odgovor vrati. Zbog toga priprema i provera novih komandi traju mnogo duže.
Uprkos gotovo pet decenija u svemiru, Voyager 1 i dalje radi. Tim misije godinama prilagođava sisteme kako bi sačuvao energiju iz generatora sa plutonijumom-238, čiji se kapacitet postepeno smanjuje. U septembru su isključeni neki uređaji i aktivirane alternative sa manjom potrošnjom, čime je ušteđeno 10 vati energije.
Sonda nosi i primerak Zlatne ploče Voyager, bakarnog diska sa zvucima, muzikom i materijalima koji predstavljaju Zemlju. Dve letelice Voyager nose jedine primerke koji su otišli u svemir, dok se nekoliko originalnih duplikata čuva u institucijama u SAD i Ujedinjenim nacijama.
Voyager 1 nastavlja ka zvezdi Gliese 445 u sazvežđu Mali medved. Ona je udaljena oko 17 svetlosnih godina od Zemlje, a sonda bi trebalo da prođe na oko 1,7 svetlosnih godina od nje za približno 40.000 godina.
