Pre 25 godina, prenošenje podataka između dva računara najčešće je značilo disketu u džepu ili narezan CD u kutiji. Početkom 2000-ih, standardna disketa od 3,5 inča primala je 1,44 MB, pa su čak i veći dokument, nekoliko fotografija ili muzički fajlovi lako mogli da premaše njenu granicu.
Osnovni kućni računari u to vreme obično su dolazili sa hard diskom od oko 10 GB. Proizvođači su za takav kapacitet naplaćivali manje od 60 dolara, odnosno približno šest dolara po gigabajtu. Diskete su i dalje bile široko korišćene: Sony je 2002. godine prodavao desetine miliona godišnje, iako je Apple još 1998. godine izbacio flopi uređaj iz iMac-a.
Kao alternativa pojavili su se Zip diskovi kompanije Iomega, kapaciteta 100 MB. Ipak, zasenili su ih CD-ROM diskovi, koji su primali oko 700 MB. DVD rezači nudili su sledeći korak, ali je 2001. godine uređaj poput Pioneer DVR-A03 koštao blizu 1.000 dolara, što ga je činilo nedostupnim za većinu domaćinstava.
Promena je počela sa prvim USB fleš uređajima. Modeli poput ThumbDrive i DiskOnKey nudili su samo 8 MB prostora, ali su imali važnu prednost: priključivali su se direktno u USB port i nisu zahtevali dodatni softver za snimanje. Do februara 2003. godine, Dell je počeo da uklanja flopi uređaj kao standardnu opciju kod Dimension desktop računara, nudeći USB uređaj od 16 MB za 20 dolara.
Sledeća velika promena bilo je skladištenje u oblaku. Amazon je predstavio uslugu S3 2006. godine, prvo za programere, po ceni od 15 centi po gigabajtu mesečno. Dropbox, koji je pokrenut 2008. godine sa 2 GB besplatnog prostora, učinio je ovaj model pristupačnijim široj publici. Umesto fizičkog medija, korisnici su dobili fasciklu koja se automatski sinhronizuje između više računara.
Danas Seagate proizvodi hard diskove kapaciteta 44 TB, namenjene velikim operatorima oblaka. Za potrošače, hard diskovi dostižu približno 24 do 30 TB, a SSD modeli oko 8 TB. U međuvremenu, microSD kartica od 2 TB, manja od nokta, može da smesti podataka koliko gotovo 1,4 miliona disketa.
Ali rast kapaciteta više ne znači nužno i niže cene. Gartner očekuje da cene DRAM i SSD memorije zajedno porastu za 130 procenata do kraja godine, jer veliki kupci troše više memorije i fleš skladišta nego što fabrike mogu da proizvedu.
